Login || Izbor jezika: SRP | ENG
CarinaCarinska tarifaCarinski prekršajiDevizno poslovanje
Spoljnotrgovinsko poslovanjePDVAkcizeGranične kontrole
TransportDirektne investicijeMakroekonomska statistikaSavetovanja

Makroekonomska statistika

Makroekonomska statistika

Ekonomska aktivnost u Republici Srbiji  (2001-2015) >>>

  • Ukupna ekonomska aktivnost je u proteklih 15 godina ispod očekivanja i ispod mogućnosti Republike  Srbije,
  • Situacija je posebno bila nepovoljna nakon izbijanja finansijske i ekonomske krize u svetu i u Srbiji od 2008. do 2012. godine,
  • U toku je fiskalna konsolidacija, uz očekivanja da neće usporiti ekonomski rast. 
  • Model targetirljanja inflacije je, uz znatne izdatke iz deviznih rezervi (devizne intervencije) doveo do smanjenja stope inflacije. 
  • Pri tome je došlo i do usporavanja realnog ekonomskog rasta.
  • Problem je i neuspela privatizacija državne i društvene imovine
  • Privatizacioni prihodi su pretežno usmeravani u potrošnju umesto u nove investicije 
  • Priliv ino-kapitala je u najvećoj meri bio po osnovu privatizacije, a u dužem periodu i po osnovu doznaka dijaspore i novog zaduživanja u inostranstvu, 
  • Još uvek je nedovoljan izvoz i preveliki uvoz, obzirom na suviše brzo sprovedenu liberalizaciju uvoza i visoku aprecijaciju dinara u nizu ranijih godina,
  • Zbog toga je, pored ostalog, još uvek visok trgovinski deficit i deficit tekućeg platnog bilansa, što pokazuje kumulativni deficit  i trgovinskog i tekućeg platnog bilansa, naročito od 2007. do 2012/13 godine, 
  • Ukupan trgovinski deficit je od 2002. do 2015.  godine iznosio 68,5 milijardi evra, jer je ukupan  izvoz roba i usluga iznosio 125,6 milijardi evra, a  ukupan uvoz roba i usluga je iznosio čak 194,1  milijardu evra,
  • Ukupan deficit tekućeg platnog bilansa je od 2002. do  2015. godine iznosio 38,2 milijardi evra, 
  • Prosečnan trgovinski deficit 2008 – 2012 oko 19% bruto domaćeg proizvoda godišnje, a deficit tekućeg  platnog bilansa oko 11% od BDP godišnje) 
  • Zbog toga je povećana zavisnost Srbije od spoljnog  finansiranja. 
  • U 2015. godini je, relativno posmatrano, smanjen  deficit trgovinskog bilansa na nivo od oko 10,3%  BDP-a, a deficit tekućeg platnog bilansa je smanjen  na oko 4.8% procenjenog BDP-a. 
  • Usled unutrašnjih i spoljnih deficita u ranijim  godinama, osetno je rastao ukupni javni dug i ukupan  spoljni dug   
  • Javni dug je krajem 2015. godine iznosio oko 24,8  milijardi evra ili 75,5% BDP-a, 
  • Ukupan spoljni dug je krajem 2015. godine iznosio oko 26,5 milijardi evra ili oko 80,3% preliminarno procenjenog  BDP-a, 
  • Sada je zvanično-stopa nezaposlenosti oko 17%, što je povoljnije nego u ranijim godinama, uz napomenu da je došlo do odliva dela radne snage (pretežno mlađih i obrazovanijih) u inostranstvo. 
  • U 2014. i 2015. godini se stopa investicija u fiksne fondove kreće na niovu od oko 17% BDP-a, što je ispod potreba i mogućnosti Republike Srbije.
  • Obzirom na sadašnji nivo razvoja i proklamovnu reindustrijalizaciju, u Srbiji je potrebna stopa investicije od 24-25% BDP-a u srednjeročnom razdoblju do 2020. godine i nadalje.
Izazovi i ograničenja
 
Najveći izazovi  u narednim godinama su: 
  • Potrebno ubrzanje realne ekonomske aktivnosti; 
  • Potrebna dalja redukcija eksterne neravnoteže (trgovinskog i platnog deficita); 
  • Povećanje efikasnosti javnog sektora,
  • Fiskalna održivost na srednji rok (usled velikih fiskalnih rashoda i troškova otplate domćeg i spoljnog javnog duga),
  • Nedovoljna domaća akumulacija (u privredi je niska ili negativna neto profitna stopa) 
  • Nedovoljna stopa investicija i još uvek visoka nezaposlenost,
  • Gašenje niza domaćih firmi ili njihovo restrukturiranje,
  • Kriza u Evropskoj uniji i delu drugih zemalja  sveta i otežani uslovi za izvoz robe iz Repubike Srbije 
  • Složena međunarodna ekonomska i politička situacija (ratovi, sankcije, migrantska kriza)
  • Usporen priliv inostranih investicija u odnosu na mogućnosti Srbije i dr.
Commercium.rsCopyright © 2025, Commercium
Designed by:  Built by: M.G.soft