| Carina | Carinska tarifa | Carinski prekršaji | Devizno poslovanje |
| Spoljnotrgovinsko poslovanje | PDV | Akcize | Granične kontrole |
| Transport | Direktne investicije | Makroekonomska statistika | Savetovanja |

Makroekonomska statistika
Dokumenti i korisni linkovi
Makroekonomska statistika
Ekonomska aktivnost u Republici Srbiji (2001-2015) >>>
- Ukupna ekonomska aktivnost je u proteklih 15 godina ispod očekivanja i ispod mogućnosti Republike Srbije,
- Situacija je posebno bila nepovoljna nakon izbijanja finansijske i ekonomske krize u svetu i u Srbiji od 2008. do 2012. godine,
- U toku je fiskalna konsolidacija, uz očekivanja da neće usporiti ekonomski rast.
- Model targetirljanja inflacije je, uz znatne izdatke iz deviznih rezervi (devizne intervencije) doveo do smanjenja stope inflacije.
- Pri tome je došlo i do usporavanja realnog ekonomskog rasta.
- Problem je i neuspela privatizacija državne i društvene imovine
- Privatizacioni prihodi su pretežno usmeravani u potrošnju umesto u nove investicije
- Priliv ino-kapitala je u najvećoj meri bio po osnovu privatizacije, a u dužem periodu i po osnovu doznaka dijaspore i novog zaduživanja u inostranstvu,
- Još uvek je nedovoljan izvoz i preveliki uvoz, obzirom na suviše brzo sprovedenu liberalizaciju uvoza i visoku aprecijaciju dinara u nizu ranijih godina,
- Zbog toga je, pored ostalog, još uvek visok trgovinski deficit i deficit tekućeg platnog bilansa, što pokazuje kumulativni deficit i trgovinskog i tekućeg platnog bilansa, naročito od 2007. do 2012/13 godine,
- Ukupan trgovinski deficit je od 2002. do 2015. godine iznosio 68,5 milijardi evra, jer je ukupan izvoz roba i usluga iznosio 125,6 milijardi evra, a ukupan uvoz roba i usluga je iznosio čak 194,1 milijardu evra,
- Ukupan deficit tekućeg platnog bilansa je od 2002. do 2015. godine iznosio 38,2 milijardi evra,
- Prosečnan trgovinski deficit 2008 – 2012 oko 19% bruto domaćeg proizvoda godišnje, a deficit tekućeg platnog bilansa oko 11% od BDP godišnje)
- Zbog toga je povećana zavisnost Srbije od spoljnog finansiranja.
- U 2015. godini je, relativno posmatrano, smanjen deficit trgovinskog bilansa na nivo od oko 10,3% BDP-a, a deficit tekućeg platnog bilansa je smanjen na oko 4.8% procenjenog BDP-a.
- Usled unutrašnjih i spoljnih deficita u ranijim godinama, osetno je rastao ukupni javni dug i ukupan spoljni dug
- Javni dug je krajem 2015. godine iznosio oko 24,8 milijardi evra ili 75,5% BDP-a,
- Ukupan spoljni dug je krajem 2015. godine iznosio oko 26,5 milijardi evra ili oko 80,3% preliminarno procenjenog BDP-a,
- Sada je zvanično-stopa nezaposlenosti oko 17%, što je povoljnije nego u ranijim godinama, uz napomenu da je došlo do odliva dela radne snage (pretežno mlađih i obrazovanijih) u inostranstvo.
- U 2014. i 2015. godini se stopa investicija u fiksne fondove kreće na niovu od oko 17% BDP-a, što je ispod potreba i mogućnosti Republike Srbije.
- Obzirom na sadašnji nivo razvoja i proklamovnu reindustrijalizaciju, u Srbiji je potrebna stopa investicije od 24-25% BDP-a u srednjeročnom razdoblju do 2020. godine i nadalje.
Izazovi i ograničenja
Najveći izazovi u narednim godinama su:
- Potrebno ubrzanje realne ekonomske aktivnosti;
- Potrebna dalja redukcija eksterne neravnoteže (trgovinskog i platnog deficita);
- Povećanje efikasnosti javnog sektora,
- Fiskalna održivost na srednji rok (usled velikih fiskalnih rashoda i troškova otplate domćeg i spoljnog javnog duga),
- Nedovoljna domaća akumulacija (u privredi je niska ili negativna neto profitna stopa)
- Nedovoljna stopa investicija i još uvek visoka nezaposlenost,
- Gašenje niza domaćih firmi ili njihovo restrukturiranje,
- Kriza u Evropskoj uniji i delu drugih zemalja sveta i otežani uslovi za izvoz robe iz Repubike Srbije
- Složena međunarodna ekonomska i politička situacija (ratovi, sankcije, migrantska kriza)
- Usporen priliv inostranih investicija u odnosu na mogućnosti Srbije i dr.
Copyright © 2025, Commercium
Designed by:
Built by: M.G.soft
Built by: M.G.soft


