Login || Izbor jezika: SRP | ENG
CarinaCarinska tarifaCarinski prekršajiDevizno poslovanje
Spoljnotrgovinsko poslovanjePDVAkcizeGranične kontrole
TransportDirektne investicijeMakroekonomska statistikaSavetovanja

Transport

Dokumenti i korisni linkovi

Transport

Transport

Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama - komentar

U “Službenom glasniku Republike Srbije” broj 018 od 13.02.2015. godine, objavljen je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama. Zakon, pored usklađivanja sa direktivama Evropske unije, ima za cilj razvoj vodnog saobraćaja u Republici Srbiji u skladu sa Strategijom razvoja vodnog saobraćaja Republike Srbije od 2015. do 2025. godine.

 

Na osnovu odredbe člana 206. Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama („Službeni glasnik PC”, broj 73/10, 121/12 i 18/15 ) i člana 9. Zakona o javnim agencijama („Službeni glasnik PC”, broj 18/05 i 81/05-ispravka), osnovana je Agencije za upravljanje lukama („Službeni glasnik RS”, broj 70/11). Finansiranje rada Agencije i alokaciji sredstava u budžet Republike Srbije zasniva se na preduzimanju normativnih i drugih aktivnosti u cilju hitnog uspostavljanja sistema naplate lučkih naknada i time ostvarivanja stabilnih izvora prihoda.

 

U tom smislu predviđeno je 4(ćetiri) vrste nakanada i to: 

 

  1. Naknada za upotrebu obale - Obveznik plaćanja naknade za upotrebu obale je primalac ili krcatelj čiji se teret ukrcava ili iskrcava u luci, odnosno pristaništu ili privremenom pretovarnom mestu. U slučaju prevoza putnika, obveznik plaćanja naknade za upotrebu obale je putnik.
  2. Naknada za pristajanje - Obveznik plaćanja naknade za pristajanje uz operativnu obalu ili pristan je vlasnik broda koji koristi luku, odnosno pristanište u svrhu ukrcavanja ili iskrcavanja tereta ili putnika.
  3. Ležarina - Obveznik plaćanja ležarine je vlasnik broda koji koristi luku, odnosno pristanište u bilo koju drugu svrhu različitu od one za koju se plaća naknada za pristajanje,
  4. Naknada za operativnu upotrebu luke odnosno pristaništa - Obveznik plaćanja naknade za operativnu upotrebu luke, odnosno pristaništa je lučki operater koji koristi luku, odnosno pristanište na osnovu odobrenja za obavljanje lučkih delatnosti ili date  koncesije.

 

Suprotno proklamovanoj politici Vlade o rasterećenju privrede, usvojenim Zakonom uvode se novi nameti  privredi zbog kojih će domaća roba postati nekonkurentna na međunarodnom tržištu, što će sve dodatno opteretiti već ionako posrnulu privredu. 

 

Ovakvi nameti ne postoje ili se veoma selektivno primenjuju kod naših direktnih konkurenata u izvozu (Mađarska, Rumunija, Bugarska, Ukrajina) uz napomenu da su u ovim zemljama subvencije proizvođačima od strane države neuporedivo veće. 

 

 

Situacija se ne razlikuje ni za privredne subjekte koji se bave uvozom sirovina.

 

Luke i brodari izuzetno su osetljivi, kako na kretanja, ne samo u  privredi naše zemlje, već i na politička dešavanja, npr. trenutna situacija u Ukrajini i Rusiji zbog kojih je onemogućen protok robe sa navedenih tržišta. Takođe, naglašavamo da će zbog uvođenja ovih novih naknada izvoz naših proizvoda za Rusiju, biti doveden u pitanje. 


Ekonomski i politički razlozi, kao i  nepovoljne vremenske prilike, uticale su na to da je u prethodnom periodu već zabeležen pad prometa u lukama od 35 %, a novim nametima ovako nezavidan položaj privrednih subjekata bio bi dodatno pogoršan. 


Zbog predviđenih naknada i administriranja pri obračunu i naplati istih,  strani brodari će izbegavati naše luke  i odlaziti kod naših direktnih konkurenata (luka u okruženju – Vukovar, Brčko I dr.) jer isti nemaju takve naknade. Svakako, ova mera će izazvati i preusmeravanje robnih tokova na drumski i železnički prevoz, što će dodatno oslabiti potencijal vodnog transporta i suprotno evropskim direktivama, eliminisati mogućnost razvoja ekološkog vida transporta. 


Pored svih navedenih negativnih posledica uvođenja predmetnih naknada, treba napomenuti da će i u oblasti turizma i ugostiteljstva doći do pada prihoda jer će tour operateri preusmeravati turističke ture na destinacije u našem okruženju.

 

Transportna dokumenta 

 

Transportna dokumenta predstavljaju veoma značajne elemente trgovačkih transakcija i najbitnije isprave u transportu. Prevoz robe uglavnom se obavlja na osnovu ugovora o prevozu, koga prati izdavanje odgovarajućeg transportnog dokumenta nakon predaje robe na prevoz.

Transportni dokument predstavlja:

  • potvrdu prevoznika da je primio robu na prevoz,
  • dokaz o zaključenom ugovoru o prevozu,
  • dokaz o isporuci robe i
  • hartiju od vrednosti(samo prenosivi transportni dokumenti).

Najznačajnija dokumenta koja se odnose na transport su:

  • Kamionski tovarni list (CMR )
  • Železnički tovarni list (CIM )
  • Brodski tovarni list – Konosman eng. Bill of Lading

Kamionski tovarni list  (CMR )

 

Ovaj tovarni list je osnovni prevozni dokument u međunarodnom drumskom transportu i ispostavlja ga drumski prevoznik.

CMR se izdaje u tri istovetna primerka i više kopija :

  • Prvi primerak pripada pošiljaocu kao dokaz da je predao robu na prevoz, 
  • Drugi primerak prati robu i predaje se primaocu sa robom u mestu isporuke,
  • Treći primerak zadržava prevoznik.

  Tovarni list sadrži informacije o:

  • Pošiljaocu robe; 
  • Primaocu robe;
  • Mestu i datumu  isporuke robe i preuzimanja robe;
  • Detaljan opis robe;
  • Registarske oznake vozila;
  • Podatke o prevozniku;
  • Troškove prevoza i carine;
  • Spisak dokumenata koja prate tovarni list.

Osnovne funkcije CMR tovarnog lista :

  • potvrda prevoznika da je primio robu na prevoz,
  • potvrda o zaključenom ugovoru o prevozu,
  • dokaz o isporuci (klauzule INCOTERMS-a: FCA,CPT,CIP,DAT,DDP,DAP).

Ukoliko se roba utovara u više vozila, ili ukoliko se radi o više različitih vrsta roba, pošiljalac i prevoznik mogu zahtevati da se za svako vozilo ili za svaku grupu proizvoda izda poseban tovarni list.

 

Železnički tovarni list (CIM )

 

Međunarodni tovarni list za prevoz robe železnicom ispostavlja se na propisanom obrascu, koji je propisan Međunarodnom konvencijom o prevozu robe železnicom.

Obrazac tovarnog lista sastoji se od seta sa više primeraka od kojih su najvažniji:

  • prvi primerak(original) koji prati robu i predaje se zajedno sa robom primaocu u uputnoj stanici
  • četvrti primerak(duplikat) koji pripada pošiljaocu kao dokaz da je predao robu na prevoz. 

Osnovne funkcije CIM tovarnog lista :

  • potvrda vozara(železnice) da je primio robu na prevoz,
  • potvrda o zaključenom ugovoru o prevozu(kada otpremna stanica overi sve primerke tovarnog lista staničnim žigom ili otiskom kompjutera),
  • dokaz o isporuci(klauzule INCOTERMS-a: FCA, CPT,CIP,DAP,DAT,DDP)

Za prevoz robe, u zavisnosti da li je međunarodni ili unutrašnji transport , upotrebljavaju se:

  • tovarni list  CIM, za međunarodni železnički transport
  • tovarni list K-501 za unutrašnji  železnički transport 

Brodski tovarni list – Konosman (Bill of Lading-eng. )

 

Konosman je najznačajniji transportni dokument u pomorskom i rečnom saobraćaju, a izdaje ga brodar ili njegov ovlašćeni agent.

 

Osnovne funkcije konosmana su:

  • Potvrda prijema robe na prevoz, čime brodar brodar potvrđuje da je primio robu na prevoz u prividno dobrom stanju,
  • Potvrda o  postojanju ugovora o prevozu robe,
  • Predstavlja hartiju od vrednosti, koja se može prenositi (prodati).

Konosman može da glasi:

  • Na ime primaoca;
  • Po naredbi ( eng.to order );
  • Na donosioca

Konosman sadrži sledeće podatke: 

  • Naziv i adresa pošiljaoca;
  • Naziv i adresa primaoca robe; 
  • Naziv luke ukrcaja;
  • Naziv luke iskrcaja;
  • Naziv broda koji robu prevozi;
  • Opis ili vrstu robe;
  • Način pakovanja  i broj komada;
  • Bruto i neto težina robe;
  • Zapremina robe;
  • Opšte uslove prevoza;
  • Potpis izdavaoca konosmana.

 


 

Commercium.rsCopyright © 2025, Commercium
Designed by:  Built by: M.G.soft